Sam izraz “zbrinjavanje otpada” još se uvijek odnosi na čitav niz različitih načina na koje se otpad “zbrinjava”. U kućanstvima ga “zbrinjavamo” odlažući ga u kante za smeće, iznosimo ga iz kuće ili stana i bacamo u za to predviđen spremnik, kontejner, baju. Ali koji spremnik? Komunalno društvo zaduženo za prikupljanje i odvoz, prikuplja naš otpad, no, što se s njime dalje zbiva?
Otpad se zasigurno odvozi izvan okruženja ljudi, no ako se samo “odlaže” na veliku hrpu na odlagalištu otpada, on predstavlja problem i opasnost, a u najmanju ruku nagrđuje prostor na kojem se nalazi.
Zbog toga valja govoriti o “zbrinjavanju otpada na pravilan način” ili “zbrinjavanju otpada na propisan način”. Tek u tom kontekstu zbrinjavanje otpada postaje dio veće cjeline – dio gospodarenja otpadom.
U kućanstvima možemo “zbrinjavati otpad na pravilan način” tako da ga razvrstavamo te potom odnosimo u spremnike predviđene za odvojeno prikupljanje otpada. Tako osiguravamo mogućnost recikliranja otpada.
Komunalno društvo Čistoća postavilo je velik broj spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i tako prikupljen otpad odvozi tvrtkama ovlaštenim za recikliranje otpada. Preostali otpad Komunalno društvo Čistoća ne odlaže na hrpu nekog odlagališta već odvozi u Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina.
Zatvaranjem odlagališta Viševac i njegovom sanacijom, te otvaranjem Županijskog centra za gospodarenje otpadom Rijeka i PGŽ učinile su prvi važan korak u zbrinjavanju otpada na propisan način. U Županijskom centru za gospodarenje otpadom Marišćina omogućeno je:
- prihvat sortiranog i nesortiranog otpada
- mehaničko-biološka obrada otpada
- odlaganje preostalog dijela sa što manjim udjelom organske tvari
- smanjenje količine otpada na manje od 35 % ulazne mase
- obrada tekućih i plinovitih ostataka na odgovarajućim instalacijama
- obrada neopasnog industrijskog otpada
